jeudi 10 décembre 2009
Platfòm Oganizasyon de Baz ak Viktim Leta yo (PLONBAVIL)
Pòtoprens, le 8 Desanm 2009
Konferans pou laprès
PLONBAVIL ki se Platfòm Nasyonal Òganisasyon de Baz yo ak Viktim Leta yo salye laprès pou akonpayman yo nan lit mas pèp ayisyen yan e li salye popilasyon an nan 4 kwen peyi ya pou kouraj li ak rezistans li anba fòs fènwa yo kap koupe rache nan peyi ya depi djab te kaporal, aprè yo se yo.
PLONBAVIL konstate depi aprè Prezidan Préval monte sou pouvwa a se represyon masiv lap fè sou mas pèp la tankou : Revokasyon ilegal, gwo ponyèt, san dedomajman nan APN, ONA, Teleko, SMCRS, OAVCT elatriye.
Lè n konsidere sosyetè viktim koperativ yo toujou nan lari ap mande lajan yo te vòlè pou yo.
Lè n konsidere etidyan inivèsite Leta yo kap mande refòm ak bon jan fòmasyon nan inivèsite Leta a, olye yo satisfè revandikasyon yo, yo fè inivèsite ya tounen kazèn, bonbade etidyan yo ak gaz lakrimojèn, kidnape yo, mete yo nan prizon.
Lè n konsidere depi Préval monte sou pouvwa a, li achte tout sendika jòn yo, patikilyèman gwoup 13 la, pou l ka toufe tout revandikasyon ouvriye, timachann yo ak tout lòt viktim gouvènman kraze zo Préval la.
Lè n konsidere jan eleksyon 19 avril ak 21 jen yo, kote yo te fè dappiyanp sou tout pòs senatè yo.
Jounen jodi ya nou konstate Prezidan Préval mete sou pye yon KEP mafya pou fè pike kole pou l ka ofisyalize diktati li vle tabli anndan peyi ya, pandan li mete majorite nasyonal la ak plizyè pati politik deyò nan eleksyon yo.
Lè n konsidere deblozay, lòbèy ki pete nan klèb entènasyonal, kote yo
bare manm Inite Titanik lan nan vòlè nimewo, nan tiraj la.
Lè n konsidere 26 pati politik pran pozisyon trèklè pou yo pa al patisipe nan maskarad elektoral sa a. N ap pwofite di yo nou pran ak e peyi ya pran ak.
PLONBAVIL konstate KEP-Préval-Opont-Dorsainvil la pa gen okenn kredibilite ak moralite pou òganize eleksyon kredib, onèt ak demokratik nan peyi ya.
Se poutèt sa, nou mande KEP restavèk sa a rache manyòk li san pèditan. N ap pwofite mande kominote entènasyonal la pou l pa finanse eleksyon chanpwèl sa yo.
Pou n fini, n ap mande popilasyon nan tout kouch nan sosyete ya pou yo leve kanpe kont koudeta/elektoral palè nasyonal ap manniganse kont pèp la.
Nou mande fòmasyon prese prese yon lòt KEP jan atik 289 konstitisyon 1987 la mande l. Se sèl kondisyon pou gen bon jan eleksyon lib, onèt ak demokratik nan peyi ya.
PLONBAVIL apiye san rezèv petisyon yon gwoup sitwayen mete deyò kont KEP ya, e mande tout popilasyon an vin siyen l jou jedi 10 Desanm nan sou plas konstitisyon an ak plas Dèmati yo sou Channmas la.
Viv Lit pèp la ! Viv bon jan eleksyon san fòs kote!
Pou Platfòm nan :
1- Fanm Viktim Koperativ Rachelle Fondechene Tel: 3489-9603
2- AEVT Delianne Hérold Tel: 3827-8043
3- APN Mercier Hugues Tel: 3907-9627
4- SMCRS Ronald rodolphe Tel: 3611-8921
5- RONMFL Romestil P. Melisca Tel: 3780-7192
6- ONA Gardy Lumas Tel: 3754-9878
7- CONAMSI St-Louis Jean Fabiol Tel: 3496-8870
8- ASCADAR Joseph Fritznel Tel: 3931-9875
9- UV-5 Choisy Francilome Tel: 3731-9699
10- TEMPO Lamoussé Borgella Tel: 3606-5278
11- Fanm Vanyan Magloire Myriame P. Tel: 3606-1133
12- SOMAP Cajuste Frenel Tel: 3685-7223
13 GAPDB Hervé Aubin Tel: 3650-3094
14- UJADIN Elizabeth Codada Tel: 3493-4405
"Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm, ansanm nou se Lavalas".
P.O.BOX 2252 Fort Pierce, Florida 34954
info@fanmilavalas.net
www.fanmilavalas.net
954-670-9209
Konferans pou laprès
PLONBAVIL ki se Platfòm Nasyonal Òganisasyon de Baz yo ak Viktim Leta yo salye laprès pou akonpayman yo nan lit mas pèp ayisyen yan e li salye popilasyon an nan 4 kwen peyi ya pou kouraj li ak rezistans li anba fòs fènwa yo kap koupe rache nan peyi ya depi djab te kaporal, aprè yo se yo.
PLONBAVIL konstate depi aprè Prezidan Préval monte sou pouvwa a se represyon masiv lap fè sou mas pèp la tankou : Revokasyon ilegal, gwo ponyèt, san dedomajman nan APN, ONA, Teleko, SMCRS, OAVCT elatriye.
Lè n konsidere sosyetè viktim koperativ yo toujou nan lari ap mande lajan yo te vòlè pou yo.
Lè n konsidere etidyan inivèsite Leta yo kap mande refòm ak bon jan fòmasyon nan inivèsite Leta a, olye yo satisfè revandikasyon yo, yo fè inivèsite ya tounen kazèn, bonbade etidyan yo ak gaz lakrimojèn, kidnape yo, mete yo nan prizon.
Lè n konsidere depi Préval monte sou pouvwa a, li achte tout sendika jòn yo, patikilyèman gwoup 13 la, pou l ka toufe tout revandikasyon ouvriye, timachann yo ak tout lòt viktim gouvènman kraze zo Préval la.
Lè n konsidere jan eleksyon 19 avril ak 21 jen yo, kote yo te fè dappiyanp sou tout pòs senatè yo.
Jounen jodi ya nou konstate Prezidan Préval mete sou pye yon KEP mafya pou fè pike kole pou l ka ofisyalize diktati li vle tabli anndan peyi ya, pandan li mete majorite nasyonal la ak plizyè pati politik deyò nan eleksyon yo.
Lè n konsidere deblozay, lòbèy ki pete nan klèb entènasyonal, kote yo
bare manm Inite Titanik lan nan vòlè nimewo, nan tiraj la.
Lè n konsidere 26 pati politik pran pozisyon trèklè pou yo pa al patisipe nan maskarad elektoral sa a. N ap pwofite di yo nou pran ak e peyi ya pran ak.
PLONBAVIL konstate KEP-Préval-Opont-Dorsainvil la pa gen okenn kredibilite ak moralite pou òganize eleksyon kredib, onèt ak demokratik nan peyi ya.
Se poutèt sa, nou mande KEP restavèk sa a rache manyòk li san pèditan. N ap pwofite mande kominote entènasyonal la pou l pa finanse eleksyon chanpwèl sa yo.
Pou n fini, n ap mande popilasyon nan tout kouch nan sosyete ya pou yo leve kanpe kont koudeta/elektoral palè nasyonal ap manniganse kont pèp la.
Nou mande fòmasyon prese prese yon lòt KEP jan atik 289 konstitisyon 1987 la mande l. Se sèl kondisyon pou gen bon jan eleksyon lib, onèt ak demokratik nan peyi ya.
PLONBAVIL apiye san rezèv petisyon yon gwoup sitwayen mete deyò kont KEP ya, e mande tout popilasyon an vin siyen l jou jedi 10 Desanm nan sou plas konstitisyon an ak plas Dèmati yo sou Channmas la.
Viv Lit pèp la ! Viv bon jan eleksyon san fòs kote!
Pou Platfòm nan :
1- Fanm Viktim Koperativ Rachelle Fondechene Tel: 3489-9603
2- AEVT Delianne Hérold Tel: 3827-8043
3- APN Mercier Hugues Tel: 3907-9627
4- SMCRS Ronald rodolphe Tel: 3611-8921
5- RONMFL Romestil P. Melisca Tel: 3780-7192
6- ONA Gardy Lumas Tel: 3754-9878
7- CONAMSI St-Louis Jean Fabiol Tel: 3496-8870
8- ASCADAR Joseph Fritznel Tel: 3931-9875
9- UV-5 Choisy Francilome Tel: 3731-9699
10- TEMPO Lamoussé Borgella Tel: 3606-5278
11- Fanm Vanyan Magloire Myriame P. Tel: 3606-1133
12- SOMAP Cajuste Frenel Tel: 3685-7223
13 GAPDB Hervé Aubin Tel: 3650-3094
14- UJADIN Elizabeth Codada Tel: 3493-4405
"Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm, ansanm nou se Lavalas".
P.O.BOX 2252 Fort Pierce, Florida 34954
info@fanmilavalas.net
www.fanmilavalas.net
954-670-9209
mercredi 9 décembre 2009
RALID: RASANBLEMAN LAVALAS POU INITE NAN DYASPORA AK PEYI DAYITI
Miyami, Florid 8 Novanm 2009
Nòt pou la près
Ralid salye kouraj ak detèminasyon tout militan Lavalas, patizan, senpatizan ak tout sitwayen ki toujou ap goumen pou abitrè kaba nèt al kole nan peyi Dayiti.
Ralid mande tout militan alawonnbadè pou pa pran nan pyèj kraponnay pouvwa an plas la ak tout ti gwoup opòtinis ki akonpaye l nan gouvènman, nan KEP restavèk la ak tout fòs Loni yo.
Ralid kwè ke demach KEP la pou mete Fanmi Lavalas deyò nan eleksyon yo san kòz ak motif, se yon aksyon dezespere, yon siyal detrès ki montre n ke Prezidan René Gracia Konze Preval ak ekip li ya fèb e yo fè bèk atè devan rezistans ak mobilizasyon mas pèp la.
Trèt yo tèlman panike yo desann kanson yo devan pèp la, lè yo deside abitrèman mete Fanmi Lavalas deyò nan kous elektoral la.
kanmarad, reprezantan nasyonal la pale, lidè karismatik la, Doktè Jan Bètran Aristid pale klè, tout moun tande, menm sa ki pi soud yo tande.
Ralid voye yon piga bay tout reyaksyonè, tout opòtinis tout gratè ki nan pwostitisyon politik, ki deja trayi oubyen ki nan wout pou trayi. Nap di yo pran yon ti tan pou reflechi, nap ba yo konsèy, pou yo pase men yo nan je yo paske, kaka je pa linèt, se nan chemen jennen yo kenbe chwal malen, kreyon pèp la pa gen efase, bat chen yan tann mèt li.
Ralid kontinye pou di: Yon eleksyon san patisipasyon Fanmi Lavalas se yon bouyon latcha mimi, yon seleksyon, yon manje ranje, yon simagri, yon medsin bouden kalbas melanje ak klou gagit ki pral bay yon dyare politik a preval ak restavèk li yo ansanm ak ti pati politik bidon yo ak tout kandida reyaksyonè ki vle pran woulib sou do Fanmi Lavalas ak mas pèp la. Nap di madigra mal maske yo, nou pa pè yo paske se grimas yo ye.Trèt pa trete, engra pap janm gra! pèp la rayi tout moun ki trayi lit popilè ya.
Poun fini Ralid ap di agranman yo pèp la pa nan eleksyon KEP/Inite/Konajèk la. Lap di reyaksyonè, woulibè, sousou, machann peyi, patripòch yo: lajan fini, wont rete. Sou tè glise pye pa gen rasin. Pèdi pou pèdi se yo ki pou pèdi. Pèp pa janm pèdi batay.
Nap di: viv Lavalas, Viv Fanmi Lavalas, viv pèp la, viv rezistans popilè ya, aba tout ansyen konze ak nouvo konze.
Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm ansanm nou se Lavalas.
Jimmy Jean Louis, Sekretè Jeneral
Vauze R Declasse, Pòt Pawòl
"Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm, ansanm nou se Lavalas".
P.O.BOX 2252 Fort Pierce, Florida 34954
info@fanmilavalas.net
www.fanmilavalas.net
954-670-9209
Nòt pou la près
Ralid salye kouraj ak detèminasyon tout militan Lavalas, patizan, senpatizan ak tout sitwayen ki toujou ap goumen pou abitrè kaba nèt al kole nan peyi Dayiti.
Ralid mande tout militan alawonnbadè pou pa pran nan pyèj kraponnay pouvwa an plas la ak tout ti gwoup opòtinis ki akonpaye l nan gouvènman, nan KEP restavèk la ak tout fòs Loni yo.
Ralid kwè ke demach KEP la pou mete Fanmi Lavalas deyò nan eleksyon yo san kòz ak motif, se yon aksyon dezespere, yon siyal detrès ki montre n ke Prezidan René Gracia Konze Preval ak ekip li ya fèb e yo fè bèk atè devan rezistans ak mobilizasyon mas pèp la.
Trèt yo tèlman panike yo desann kanson yo devan pèp la, lè yo deside abitrèman mete Fanmi Lavalas deyò nan kous elektoral la.
kanmarad, reprezantan nasyonal la pale, lidè karismatik la, Doktè Jan Bètran Aristid pale klè, tout moun tande, menm sa ki pi soud yo tande.
Ralid voye yon piga bay tout reyaksyonè, tout opòtinis tout gratè ki nan pwostitisyon politik, ki deja trayi oubyen ki nan wout pou trayi. Nap di yo pran yon ti tan pou reflechi, nap ba yo konsèy, pou yo pase men yo nan je yo paske, kaka je pa linèt, se nan chemen jennen yo kenbe chwal malen, kreyon pèp la pa gen efase, bat chen yan tann mèt li.
Ralid kontinye pou di: Yon eleksyon san patisipasyon Fanmi Lavalas se yon bouyon latcha mimi, yon seleksyon, yon manje ranje, yon simagri, yon medsin bouden kalbas melanje ak klou gagit ki pral bay yon dyare politik a preval ak restavèk li yo ansanm ak ti pati politik bidon yo ak tout kandida reyaksyonè ki vle pran woulib sou do Fanmi Lavalas ak mas pèp la. Nap di madigra mal maske yo, nou pa pè yo paske se grimas yo ye.Trèt pa trete, engra pap janm gra! pèp la rayi tout moun ki trayi lit popilè ya.
Poun fini Ralid ap di agranman yo pèp la pa nan eleksyon KEP/Inite/Konajèk la. Lap di reyaksyonè, woulibè, sousou, machann peyi, patripòch yo: lajan fini, wont rete. Sou tè glise pye pa gen rasin. Pèdi pou pèdi se yo ki pou pèdi. Pèp pa janm pèdi batay.
Nap di: viv Lavalas, Viv Fanmi Lavalas, viv pèp la, viv rezistans popilè ya, aba tout ansyen konze ak nouvo konze.
Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm ansanm nou se Lavalas.
Jimmy Jean Louis, Sekretè Jeneral
Vauze R Declasse, Pòt Pawòl
"Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm, ansanm nou se Lavalas".
P.O.BOX 2252 Fort Pierce, Florida 34954
info@fanmilavalas.net
www.fanmilavalas.net
954-670-9209
KWA LANMÒ
5 DESANM 1492-5 DESANM 2009517 lane depi fabrik limanite te depatcha pak an pak. 517 lane depi Kristòf Kolon te plante kwa lanmò an nan mitan kè Ayiti. Depi lè sa a, nou poko ka jwenn yon bon remèd pou kwape emoraji ya.
Kristòf Kolon debake ak tout mèsenè parèy li, tou cho, tou bouke pou vin simen latèrè. Depi n te ti katkat sou ban lekòl, nap vale manti nan men pwofesè lekòl ki pat menm konnen pou tèt pa yo. Listwa malatchong ke zòt lonje ban nou, aprann nou ke mèsenè yo te pèdi, yo pat konnen ki kote yo ta prale, lè yo te echwe sou zile ya. Tou sa se radòt! Jodi ya nou menm ki gen bon sans, ka wè e konprann ke yo te konnen egzakteman ki kote yo ta prale e ki sa yo te vin regle.
Ak benediksyon Izabèl Lakatolik, konplisite legliz Katolik, Kristòf Kolon debake. Yon debakman ki te chanje vizaj limanite pou jamè. Yo retire n nan lespri tèt ansanm pou n tonbe nan egoyis tout koukou klere pou je l.
Sipremasy blan an simen panik, doulè, tèrè elatriye, tout kote l pase. Pou magouy la ka byen chita, sipremasy blan an kreye yon imaj selès pou l ka kontwole, zonbifye, kraponnen viktim li yo.
Li fè viktim yo kwè ke tout sa yo ap sibi se volonte Bondye. Sa ki pi rèd la, sè ke andoktrinasyon an tèlman byen chita, pifò viktim yo non sèlman kwè se Bondye ki vle sa konsa, men lè sa twò rèd pou yo, yo priye menm Bondye sa a pou di kichòy pou yo.
Pandan viktim yo ap priye Bondye vyolan sa a, kolonizatè yo ap banboche. Yo pase a lenfinitif tout lwijanboje ki pa dakò ak doktrin reziyasyon an. Tout sa ki te rete anchennen yo, te kwè ke Bondye te sere yon plas nan syèl la pou yo e yo pral viv lib tankou prens ak prensès.
Pi gwo zam fann fwa ke Kristòf Kolon te itilize, te yon kwa kite senbolize jenosid, kolonizasyon ak tout lòt vye bagay ki te gen gou fyèl nan dyòl viktim yo.
Li pat pran anpil tan pou Tayinos yo te mouri kon mouch. Sipremasy blan an pa jennen pou l ni touye ni mache pran sa l bezwen. Sòti nan Abraram jouk rive sou zòt, yo di n ke Bondye te fè yo pwomès pou l ba yo riches lòt moun. Se pou sa yo fè viktim yo kwè tout sa ki sou latè se pou yo. Tankou yo di tout tan an angle “All for me, none for you.” Ki sa kita fè zansèt afriken yo kwè ke lavi yo te makònen ak lavi Tayino yo. Tout yon ras disparèt, tribilasyon yon lòt fenk tanmen. Kadav anpile, san koule, dlo nan je limanite pa janm seche.
Ipokrit yo fè n kwè ke 11 Septanm 2001, se te pi gwo zak teyoris ke lamerik janm konnen. Adye! Nou pap pran plezi nan malè zòt, men fòk nou gen kouraj pou n demaske mansonj. Ki jan nou ka bliye plis pase 300 zan ratibwazay? Ki yès ki ka konpare yon grenn jounen madichon ak plis pase 300 zan lesklavaj, kadejak, vol, piyay, kidnaping, jenosid,separasyon manman ak pitit, mari ak madanm, frè ak sè? Nan jounen dèy entènasyonal sa a, nou pa ka kontinye ap mache nan lojik pase se pase.

Si pase se te senpleman pase, sipremasy blan an ta déjà disparèt. Yo ta sispann selebre tout dat madichon ki pote lapenn nan kè limanite. Tout moun sou planèt la ta gen menm dwa pou goute bon gou lavi menm jan ak pitit pitit Kristòf Kolon yo. Tout pitit Abraram yo ap byen mennen, alòs pa Ismayèl yo ap viv nan kras ak lamizè. Se vre nou pa ka korije sa ki te pase, men nou ka enpoze pase repete tèt li sèlman si nou vle konnen sa kite te pase tout bon vre. Se pou sa nou pa ka rete nan amnezi sa ankò.
Zanmi kanmarad, 5 Desanm 1492—5 Desanm 2009, sa fè 517 lane depi nap karese kwa lanmò sa a. Nou bliye li se òtè kòmansman lesklavaj nan peyi n. Li lè li tan pou n rache kwa lanmò sa e ranplase l pa lavi pou tout moun. Nou pap ka lib tout bon, si zam lenmi yan se kavalye polka n. An nou chak aprann lapriyè Boukmann nan pou ka wete nanm Tayinos, nanm zansèt afriken yo, ak tout nanm pa n nan chenn tout bon.
Nan memwa Tayinos yo, ann fè linyon nan divèsite pou n ka kraze sèpan ak plizyè tèt sa a ki pa janm sispann pèsekite n.
Pwofesè listwa, sispann di timoun yo, Kristòf Kolon te dekouvri Ayiti. Di yo pito ke Kristòf Kolon te yon gwo asasen ki tap travay pou Legliz Katolik. Konsa timoun yo va konprann tout bon ki yès kap benyen nan mansonj, e ki yès kap di laverite.
Si n pa aprann de pase n, nap disparèt menm jan ak Tayino yo. Si gen kèk ti gren ki rete, sipremasy blan ap mete n nan rezèvasyon tankou l fè pèp premye nasyon yo, epi lè sa a Ayiti pral tounen Hawayi. Ann reveye anvan twò ta bare n.
PA BLIYE, SE FÈ KI KOUPE FÈ, LINYON FÈ LAFÒS
Maud Jean-Michel ( Sanit B. )
"Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm, ansanm nou se Lavalas".
P.O.BOX 2252 Fort Pierce, Florida 34954
info@fanmilavalas.net
www.fanmilavalas.net
954-670-9209
mardi 8 décembre 2009
KEP SA A DWE ALE, PREZIDAN ARISTID DWE JWENN LESEPASE YA RAPID RAPID

Pòtoprens 7/12/2009
Konferans pou laprès
Nou menm nan RONMFL kap goumen pou tabli bon jan demokrasi san fòs kote nan peyi ya, rele laprès pou l denonse gwo konplo prezidan Preval ak fòs fènwa reyaksyonè yo ap manniganse kont mas pèp la.
Lè n tande Konsèy Elektoral Pwovizwa koupyon Gaillot Dorsainvil lan di l pral fè eleksyon / seleksyon san patisipasyon majorite nasyonal, ki andedan Fanmi Lavalas.
Lè n tande deklarasyon prezidan Dominiken an Leonel Fernandez te fè devan palman fransè ya, madi premye desanm, kote l te mande pou solda Loni yo rete nan peyi ya pou 10 zan ankò, jiskaske yo mete peyi ya sou titèl. Se menm vye pawòl dwat e gòch sa yo prezidan Préval toujou ap repete pou fè peyi ya rete anba bòt Blan.
Lè n konsidere gwo kriz k ap ravaje inivèsite Leta a depi plis pase dis mwa, olye prezidan Preval chache satisfè revandikasyon etidyan yo, se arete yo, mete yo nan prizon epi transfòme fakilte medsin an yon veritab komisarya, voye solda fòs okipasyon ak ajan Cimo yo al bonbade etidyan yo ak gaz lakrimojèn.
Lèn konsidere Prezidan Prèval ak tout ekip li ya ap aplike yon politik neyoliberal ak privatizasyon antrepriz piblik yo k ap mete anplwaye yo deyo nan bwat Leta yo san dedomajman. Anplwaye Viktim sa yo pa janm sispann reklame dedomajman ak reparasyon Leta dwe yo.
Lè n tande pati Prezidan Preval, Inite-Titanik ki fèk fòme ap peye kosyon pou chak kandida li yo:
10 kandida pou pòs senatè a 100 mil goud fè yon milyon goud
95 kandida pou pòs Depite a 50 mil goud fè 4 milyon 750 mil goud, ki kote Inite-Titanik jwenn lajan sa yo? Èske se pa lajan taks pèp la Prezidan Preval ap gaspiye nan fè konplo sou pèp la ? Depite Joachain Orelien nan Grandans peyi ya, ki menm rive touye yon jèn gason ki te rete lakay li, mete kaka chat deyò pou l di se Palè Nasyonal ki bay tout kandida Inite yo lajan pou y al enskri.
Nou menm nan RONMFL, nou di konplo sa yo pap pase, n ap kanpe ankwa kont li, se poutèt sa nou mande popilasyon an leve kanpe nan yon mobilizasyon manch long pou fòse KEP koupyon Dorsainvil lan rache manyòk li, bay tè ya blanch, paske odepa nan pwosesis pou bay chak pati yon nimewo, jwèt la gate, lòbèy pete, yo kenbe Inite-Titanik men nan sak nan vòlé. Mas pèp la di, li pa pral nan eleksyon ak vòlè sa yo ki sou pouvwa a. Fòk KEP sa a ale, epi mete yon lòt KEP tou nèf jan atik 289 konstitisyon 1987 la mande sa, pou KEP sa a ka endepandan pou l fè eleksyon san pati pri, san esklizyon, onèt, lib e demokratik.
Se nan sans sa a,RONMFL apiye inisyativ yon gwoup sitwayen pran pou mete yon petisyon deyò pou mande kraze KEP koupyon Dorsainvil lan e nou mande popilasyon an pou yo vinn siyen petisyon sa a jou k ap jedi 10 desanm lan soti 10 zè nan maten pou rive 2 zè aprèmidi, sou plas konstitisyon an channmas ak sou plas Dèmati an fas Palè Nasyonal.
Nou pwofite okazyon sa a pou n mande Prezidan Préval, voye lese pase ya bay Doktè Jean Bertrand Aristide, prese prese poul ka retounen nan peyil.
Yon sèl nou fèb
Ansanm nou fò
Ansanm ansanm nou se Lavalas
"Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm, ansanm nou se Lavalas".
P.O.BOX 2252 Fort Pierce, Florida 34954
info@fanmilavalas.net
www.fanmilavalas.net
954-670-9209
lundi 7 décembre 2009
SOYONS SÉRIEUX MONSIEUR FORST

L’expert dépendant des Nations Unies et de ceux qui détiennent le financement de son poste sur la situation des droits de l’homme en Haïti, Michel Forst a surpris le monde politique haïtien avec sa déclaration incongrue et choquante suite à la décision péremptoire et autocratique du CEP. Connaissant ses attributs nous ne saurions qualifier M. Forst de naïf ni prétendre qu’il ne connait pas la signification des termes: démocratie, indépendance, exclusion et légitimité. Par ailleurs, pour aider les ingénus à prendre conscience de l’arrogance du secrétaire général du CNCDH, nous avons jugé utile de souligner ces définitions considérées comme élémentaires par plus de 70% de l’électorat Haïtien :
Démocratie : Régime politique dans lequel le peuple exerce la souveraineté
Independent : Qui est autonome, affranchi, qui refuse toute sujétion, libre, qui n’a aucune relation avec d’autres phénomènes.
Exclusion : bannir, chasser, écarter, éliminer, évincer, excepter, expulser, interdire, mettre à l'index, prohiber, proscrire, radier, rejeter, renvoyer.
Légitime : Conforme à la loi, légal, Justifié, juste
Nous savons tous que l’exclusion n’est pas étrangère au gouvernement Français. Ne l’ont-ils pas déjà appliquée sur une bonne partie de leur population qui avait osé en 1947 contredire leur politique locale et extérieure? L’histoire a retenu une vague de contestation qui eut lieu en France lors de la guerre de l’Indochine, et qui a poussé le socialiste Ramadier, alors président du Conseil, à exclure les représentants du parti communiste du gouvernement Français. C’est bien le même cas pour Fanmi Lavalas qui ose croire en une démocratie représentative respectant les desiderata du peuple et qui promeut un pays souverain, économiquement libre et indépendant. Mais tout comme les français d’aujourd’hui n’accepteraient pas une répétition de l’acte despotique de Ramadier, le peuple haïtien dit aussi non à la décision arbitraire du CEP et déplore l’argument déconcertant de M. Forst.
Quelle institution dans le monde est au dessus de la loi? Le CEP Haïtien par le truchement de la présidence, de la chambre des députés et du sénat, s’érige en autocrate, s’arrogant le droit de prendre des décisions injustes et antidémocratique sous prétexte que son pouvoir est au dessus de la loi. Le tribunal des référés ne peut pas exercer ses fonctions en matière légale et l’association des avocats d’Haïti n’ose pas s’impliquer alors que sont en péril tous les acquis démocratiques achevés post 1986 contre la dictature féroce des Duvalier.
Quoiqu’il ait reconnu qu'il ne disposait pas de tous les éléments ayant poussé le CEP à exclure Fanmi Lavalas des prochaines joutes électorales, l’expert indépendant a quand même osé se mettre du côté du Conseil électoral Provisoire, arguant que les conseillers électoraux ont reçu un mandat de reconnaissance et d'inclusion.
Quelle est votre position maintenant que le Dr. Jean Bertrand Aristide ait publiquement authentifié le mandat de madame Narcisse?
Michel Forst ne pouvait-il pas entrer en contact avec les responsables du CEP pour vérifier la validité des pièces présentées par les partis exclus? Non, Il n’a tout simplement pas jugé nécessaire de se donner cette peine, puisqu’il nous prend pour des idiots.
Dites-vous que la décision prise par le CEP est légitime, puisque le mandat qui lui a été confié, n’est pas un mandat d’exclusion mais un mandat de reconnaissance et d’inclusion? M. Forst, vous croyez-vous être à l’époque coloniale? Votre déclaration loin d’insulter l’intelligence des haïtiens fait plutôt honte à la France et aux français. Rappelez-vous cher monsieur que votre mission est d’assurer la protection des droits des citoyens non d’encourager sa violation.
Non Monsieur Forst, l’exclusion de Fanmi Lavalas et des partis politiques dûment qualifiés des joutes électorales n’est ni juste, ni légale. Elle est par ailleurs une violation flagrante des droits de la personne, du préambule de la constitution de 1987 et des conventions internationales.
Le Peuple Haïtien a proclamé la présente Constitution :
• Pour garantir ses droits inaliénables et imprescriptibles à la vie, à la liberté et à la poursuite du bonheur ; conformément à son Acte d'indépendance de 1804 et à la Déclaration universelle des Droits de l'Homme de 1948.
• Pour constituer une nation haïtienne socialement juste, économiquement libre et politiquement indépendante.
• Pour rétablir un État stable et fort, capable de protéger les valeurs, les traditions, la souveraineté, l'indépendance et la vision nationale.
• Pour implanter la démocratie qui implique le pluralisme idéologique et l'alternance politique et affirmer les droits inviolables du Peuple Haïtien.
• Pour assurer la séparation, et la répartition harmonieuse des Pouvoirs de l'État au service des intérêts fondamentaux et prioritaires de la Nation.
• Pour instaurer un régime gouvernemental basé sur les libertés fondamentales et le respect des droits humains, la paix sociale, l'équité économique, la concertation et la participation de toute la population aux grandes décisions engageant la vie nationale, par une décentralisation effective.
Suite à votre déclaration en date du 30 Novembre 2009, nous ne croyons plus que vous M. Frost soyez qualifié à faire une analyse équitable, impartiale et honnête de la situation des droits de la personne au nom de la masse haïtienne, en particulier des disparus, des militants tués par les balles racistes de la Minustha et de l’organisation Fanmi Lavalas exclu illégalement par un CEP bidon à la solde du gouvernement Préval (PPL, pèp pa ladann). Rappelez-vous M. Frost, ce groupe dont vous applaudissez l’exclusion représente la majorité de la population haïtienne ; il a aussi droit à vos considérations à travers vos analyses d’expert.
(CFLHO)
"Yon sèl nou fèb, ansanm nou fò, ansanm, ansanm nou se Lavalas".
P.O.BOX 2252 Fort Pierce, Florida 34954
info@fanmilavalas.net
www.fanmilavalas.net
954-670-9209
Inscription à :
Articles (Atom)